Peter Drucker

Published on March 2017 | Categories: Documents | Downloads: 57 | Comments: 0 | Views: 320
of 4
Download PDF   Embed   Report

Comments

Content

PETER DRUCKER - OTAC MODERNOG MENADŽMENTA SURADNJA M.E.P.-a I PETERA DUCKERA 2004/5 Koliko god se činilo da Peter Drucker nakon 66 godina stručnog rada i 96 godina života mora biti stalno meĎu nama, dogodilo se. Dana 11.11.2005. istopio se fizički trag velikog čovjeka, intelektualca, vizionara i humaniste. Drucker je jedan od svjetskih velikana 20. stoljeća - otac i guru menadžmenta. MEP Consult - Zagreb započeo je suradnju s njime 2004. godine, temeljem čega nam je, eto - post mortem, 1.12.2005., iz tiska izlašla jedna od njegovih najpopularnijih knjiga: "Peter Drucker - Najvažnije o menadžmentu" (2001.). Kroz nekoliko mjeseci bit će objavljena i njegova posljednja knjiga - "Upravljanje u budućem društvu" (2002.). S Peterom Druckerom smo uspostavili vezu, želeći objaviti neke njegove knjige, ususret potrebama naše poslovne, znanstvene i sveukupne javnosti. Koliko je drugdje bio čuven, u Hrvatskoj je bio uglavnom "poznat". Čuli smo za njegovu agilnost, znali da je u svojoj 93. godini napisao vizionarsko - "Upravljanje u budućem društvu", ali nas je ugodno iznenadilo kad smo vidjeli da on osobno, u tim godinama, sudjeluje u mnogim svojim poslovima. Na poslovnoj korespodenciji koja je uslijedila potpisivao se on ili njegova supruga Diana. Smatrali smo to velikom srećom. Tako je bilo i prije 20-tak dana, 27. listopada ove godine, kad smo dobili njegov posljedni e-mail u kojem izražava zadovoljstvo na vijest da će njegova knjiga - "The Essential Drucker on Management" - biti tiskana na hrvatskom krajem studenog, ali i rezervu u pogledu mogućnosti održavanja izravne video-konferencije izmeĎu njega i veće skupine hrvatskih menadžera i poduzetnika. Razmjenjivali smo ideje i o nekim drugim poslovnim projektima (daljinska video-konferencija). Tražili smo dopuštenje da šire objavimo njegovu e-adresu da bi mu poslovni ljudi mogli čestitati 96. roĎendan, 19. studenog 2005. Nije baš pristao pa nismo ni navaljivali. ZNAČAJ I ZNAČAJKE DJELA PETERA DRUCKERA Peter Ferdinand Drucker je bio posebna ličnost. Najjače od svih utjecao je na svjetski razvoj struke i profesije menadžmenta u drugoj polovici 20. stoljeća. Ono što je Edward Deming značio za razvoj osiguranja kvalitete (QA, TQM) ili Philiph Kotler za marketing, to je Drucker bio u teoriji menadžmenta, poslovanja i poduzetništva. S time, da je on ipak bio najveći. I to se potvrdilo na mnogo načina. Veliko je priznanje i čast svakome tko dobije godišnju nagradu za članak objavljen u časopisu Harvard Business Rewieu. Drucker ju je dobio sedam puta. Kao inspiracija mladima, Fakultet za menadžment na Sveučilištu u Claremontu je 2002. dobio Druckerovo ime. Njegove su knjige u svijetu prevedene na više od 30 jezika. Druckeorvo snažno djelovanje u području menadžmenta počelo je odmah po doseljenju u SAD, 1937. godine. Rijetko se u svijetu može naći primjer tako duge i bogate karijere - punih 66 godina, ako mu se kao početak uzme prva knjiga: "Kraj Homo economicusa - izvorište totalitarizma" iz 1939. Drucker je bio doista fenomen duha i tijela. Možda se na njegovu primjeru najzornije potvrĎuje znanstvena teza da intelektualni rad i društveni angažman ulaze u krug najvažnijih činitelja dugog i sretnog života. Nakon prve, njegova druga knjiga bila je posebno važna - "Budućnost industrijskog čovjeka", 1942. Najprije zbog teza koje je u njoj iznio i, drugo, zbog suradnje i povezanosti koja je zbog uspjeha knjige uslijedila s prvom automobilskom kompanijom svijeta - General Motorsom. Drucker je prvi ukazao na veliku zaslugu menadžmenta što se pozicija industrijskog radnika bitno izmijenila u odnosu na prijašnju - pokazalo se da i radnici trebaju obuku i da se to da brzo izvesti. Ne trebaju više stoljeća da bi se formirala industrijska svijest društva. Preduvjet za to je specijalizacija i podjela rada. Tako je američka ratna industrija početkom 2. Svjetskog rata dobila armiju potrebnih radnika za nepunih godinu dana. To je bila zasluga baš menadžmenta. U to doaba u General Motorsu vladao je (doslovce) legendarni menadžer Alfred Sloan, kojeg se stavlja u red najvećih menadžera u povijesti (tu su još Akio Morita - Sony, Lee Iaccoca - Chrysler, Jack Welch - General Electric ...). Sloan je pročitavši spomenutu knjigu, angažirao Druckera kao svog poslovnog savjetnika - time je začeta jedna nova profesija - poslovni konzalting. Drucker je zajedno sa Sloanom, kojeg je iskreno poštovao, afirmirao novi koncept upravljanja, nasuprot dotad ustaljenim načelima centralizacije i komande s vrha. Iako se studija Druckera u početku šefovima GM nije svidjela, ta je tvrtka ipak bila plodno tlo za revolucionarnu promjenu koja je uslijedila općenito u organiziranju velikih kompanija. Podjela rada i specijalizacija kod tzv. bijelih ovratnika te prenošenje ovlaštenja na niže organizacijske razine bili su jednako značajni kao i uvoĎenje masovne - serijske proizvodnje u Fordove tvornice, početkom 20. st.. Stvoreno je moderno poslovno upravljanje. Sloan i Drucker su tvrtku podijelili u osamostaljene pogone i poslovne funkcije. Njegovi su šefovi postali "integratori i koordinatori zajedničkih napora". Nisu više trebali biti dobri majstori i inženjeri. Upravljali su pomoću planova, pratili financijske i proizvodne pokazatelje, uveli

kontrolu izvršenja. To je revolucionaliziralo cijelo poslovanje, a ne samo proizvodnju. Iz tog je zajedničkog iskustva proizašla znamenita knjiga "Koncept korporacije" (1945), kao putokaz mnogima. A takve su bile gotovo sve od 40-tak Druckerovih knjiga - vizionarske. Drucker je doprinio odreĎenju i afirmaciji menadžmenta. Manje je poznato da je prvi napisao knjigu i o onom što se danas naziva "strategija", koji je izraz sve do Prvog svjetskog rata biznisu bio nepoznat (knjiga "Upravljanje radi rezultata", 1964). U predgovoru jednoj svojoj knjizi Drucker kaže: "Kad je Karl Marx 1850. godine počeo pisati svoj "Kapital", pojam "menadžment" bio je nepoznat, kao i pojam "poduzeća". Dakle, "moderni menadžment", nastao sredinom 20. st. je i jedini poznati menadžment. Prije je bilo vladanje. U zrelim radovima Drucker postavlja menadžment kao "organ institucije"; po njemu, poduzeće je institucija društva, kao i svaka druga, bez kojih ono ne bi moglo funkcionirati. Poduzeće je u istoj razini značaja kao bolnica, škola, vlada, stranka... Menadžment se kasnije, pod jakim djelovanjem desetina legendarnih svjetskih menadžera i teoretičara, razvio u toj mjeri, da je osnovno poznavanje njega postalo stvar opće kulture. Preobraženi je menadžment preobrazio radnu snagu koju su nekad činili pretežito nekvalificirani radnici, u visikoobrazovane radnike danas. Menadžeri su doprinijeli da nastane neviĎena potreba za visoko školovanim ljudima. Drucker kaže: "Nema svrhe pitati što se pojavilo prvo eksplozija obrazovanja tijekom zadnjih stotinu godina ili menadžment koji je ovo znanje produktivno iskoristio. Menadžment i samo menadžment čini ovo znanje i ljude pune znanja djelotvornim." Stručnokreativni radnici koje on naziva radnicima znanja dobili su u njegovom sustavu značaj rukovoditelja makar ispod sebe nemali ni jednog podreĎenog. Oni svojim analizama, prijedlozima odluka, sintezama, kreativnim rješenjima... utječu jako na odvijanje procesa poduzeća, kako to čini i svaki drugi "klasični" rukovoditelj. S obzirom na značaj radnika znanja u organizaciji, izuzetno je važno da ti radnici rade "prave" stvari. Legendarna je njegova maksima: "Važno je raditi na pravi način, još važnije raditi prave stvari". U društvu znanja visokoobrazovani ljudi postaju su najveća grupacija zaposlenih. 1990. godine Statistički zavod SAD iznio je podatak da gotovo jednu trećinu zaposlenih tamo čine "rukovoditelji i stručnjaci". Tek s pojavom menadžmenta dogodilo se da znanje - od društvenog ukrasa i luksuza preraste u istinski kapital svake ekonomije. No, na pitanju radnika znanja, kao i na nekim drugim, Drucker se izravno dotakao etičkih problema. Pitao se: " Koliko je od menadžera etično, što vrhunskim stučnjacima daju baš sve, a onda o njih traže baš sve, njih cijele. Tako je nastao termin "zlatna krletka". U nju se "smještaju" visokoobrazovani mladi stručnjaci, pogotovu iz IT sektora, bankarstva i financija - daju im se ogromne plaće, kuće sa bazenima, automobili a zauzvrat ih se odvaja od realnog vanjskog svijeta, traži da rade 16 sati dnevno godinama, pod jakim su stalnim stresom, bez prilike da zasnuju ili razviju uspješnu obitelj. Ti ljudi postaju nesretni, depresivni, mladi ostarjeli, a "imaju sve" (misli se na materijalno). Inzistirajući na široj odgovornosti menadžera i tvrtki prema društvu, naglašavao je njihovo opće mjesto. Iako je bio "odvjetnik menadžera", bio je oštar kritičar lošoj menadžerskoj praksi. Koliko je moralno, pitao se, davati menadžerima ogromne bonuse radi povećanog profita kojeg su ostvarili masovnim otpuštanjem radništva. Ne zaboravimo, najveće američke korporacije su krajem 80-ih otpustile i po 50 - 100.000 zaposlenika. General Motors Jacka Welcha otpuštao je svake godine po 10% zaposlenih, da bi ih držao "budne". Baš zato, krajem prošlog desetljeća Drucker je predvidio bujanje nezadovoljstva javnosti i ogorčenje zaposlenih prema jet-setovskom načinu života top-menadžera i njihovim previsokim plaćama. Možda su njegove misli I anticipirale velike skandale, poput onog s "Enronom". Zanimljivo je da je Drucker model idealnog načina upravljanja organizacijom pronašao ne uprovredi već u neprofitnom, civilnom sektoru. Još prije 25 godina, najbolje voĎenom organizacijom u SAD proglasio je Žensku izviĎačku udrugu (Girl Scout of America). O njima je pisao i u knjizi "Upravljanje neprofitnim organizacijama" (1990.). Ta organizacija koja okuplja 3,5 milijuna članova ima 6000 plaćenih službenika i čak 750.000 volontera - aktivista. Ona je za njega ideal upravljanja, po mnogo čemu. Prvo, svi znaju koja je njezina misija i bez rezervi su joj osobno predani. Jedna od potpredsjednica velike reginalne banke bila je istovremeno i predsjedavajuća jednog ogranka Pokreta za očuvanje prirode od čovjeka unutar spomenute Udruge. Kad ju je Drucker upitao zašto se prihvatila tako teškog dodatnog posla odgovorila je: "Sigurno je da banka ima svoju misiju. MeĎutim, banka nije baš sigurna kako doprinosi društvu. U Pokretu za očuvanje prirode točno znam čemu ja služim". U toj udruzi svaki dužnosnik sam postavlja svoje ciljeve. Sami inzistiraju na tome da se njihov rad barem jednom na godinu preispita s obzirom na postavljene ciljeve i suglasni su da ih organizacija premjesti na druge poslove, kad nisu u stanju ostvarivati ciljeve i doprinositi misiji. No, oni, istovremeno, očekuju da će biti konzultirani kod donošenja odluka koje utječu na njihov rad i doprinos organizaciji. Očekuju da im se pruže mogućnosti za napredovanje, tj prigode za preuzimanje težih zadataka i većih odogovornosti. I stalno nešto uče. "Obuka, Obuka, Obuka", kazao je Drucker.

Drucker je bio veliki intelektualac. Poznavao je, koristio i citirao radove mnogih poznatih povijesnih osoba, koji su živjeli nekoliko stotina i tisuća godina ranije. Bio je nesvakidašnji vizionar, pa su mu takvi i mnogi od naslova njegovih knjiga. Godine 1980. napisao je "Upravljanje u turbulentnim vremenima" (zar su već onda vremena bila turbulentna?), "Postkapitalističko društvo", 1993, "Izazove menadžmanta za 21. stoljeće", 1999., "Menadžment u vremenu velike promjene", 1995. te posljednje djelo "Upravljanje u budućem društvu", 2002. Čovječanstvo duguje Peteru Ferdinadnu Druckeru veliku zahvalnost za doprinos razvoju suvremenog menadžmenta, gospodarstva i društva uopće. GORAN TUDOR, direktor M.E.P. Consulta [email protected] -----------------------------MISLI PETERA DRUCKERA (koje su "ušle u narod" i postale općepoznate): · Jedna je svrha poslovanja: stvaranje i pronalaženje kupaca. · Rezultati poduzeća se očituju samo prema vani, prema društvu, a unutra su napori i troškovi. · Bolnice ne postoje zbog liječnika i sestara, pa ni poduzeće ne postoji zbog zaposlenih, menadžera ili čak dioničara. Sve te i druge institucije služe društvu i zbog njega postoje. · Zadaća je menadžmenta obuhvatiti cijeli proces - od dobavljača do potrošača. · Radnika treba usmjeriti na davanje doprinosa tvrtki na tržištu - samo tako će moći dati svoj najveći doprinos. · Da odberete važnog čovjeka, jedno mišljenje nije dovoljno. · Osposobljavanje nasljednika konačni je test zrelosti za svakog velikog menadžera. · Umjesto odnosa „podreĎeni - nadreĎeni", bolji je odnos „orkestar - dirigent". · Možda je najvažnija zadaća menadžmenta integriranje ljudi u zajednički pothvat. · Biti monopolist na tržištu, dugoročno je opasnije nego imati dobrog konkurenta. · Profit nije cilj, cilj je stalni protok novca. Profit je samo dodatni test uspješnog poslovanja. Profit je osnova budućeg razvoja pa potrebnu razinu profita odreĎuje potrebna razina budućeg razvoja. ------------------------DRUCKEROVA DEFINICIJA MENADŽMENTA Menadžment je organ društvene institucije. Postoje tri zadaće iste važnosti ali različite suštine, koja menadžment mora obaviti da bi omogućio instituciji da funkcionira i daje svoj doprinos: · Odrediti specifičnu misiju, svrhu djelovanja društvene institucije, bilo da je riječ o tvrtki, bolnici ili fakultetu. Razlika gospodarske tvrtke od drugih institucija jest u tome što tvrtka mora ostvarivati ekonomski učinak; · Učiniti rad produktivnim, a radnika učinkovitim i djelotvornim; · Upravljati utjecajima na društvo i biti odgovoran društvu. (iz knjige "Peter Drucker - Najvažnije o menadžmentu, MEP Consult, Zagreb, studeni 2005.) ----------------------PETER DRUCKER - BIOGRAFIJA Peter Ferdinand Drucker roĎen je u Beču 1909. Obrazovao se u Austriji i Engleskoj. Od 1929. bio je inozemni dopisnik i ekonomist meĎunarodne banke u Londonu. Doktorat iz javnog i meĎunarodnog prava stekao je 1931. Godinu dana kasnije piše esej koji nacistima nije bio po volji. Pod pritiskom fašizma seli u London, a potom 1937. u Sjedinjene Države. Tamo radi kao ekonomist i dopisnik za grupu britanskih banaka i osiguravajućih društava. Nakon svoje druge knjige „Budućnost industrijskog čovjeka", 1942., postaje ono što je bio čitavog svog dugoga života - čuveni predavač, autor, savjetnik. Njegov prvi veliki savjetnički angažman u General Motorsu bio je sudbonosan za sve - Druckera, General Motors i opći razvoj struke i profesije menadžmenta. Drucker je izgradio uglednu profesorsku karijeru, najprije kao profesor političkih znanosti i filozofije na koledžu Benington i, kasnije, od 1950., kao profesor menadžmenta na Poslovnoj školi Sveučilišta New York. Od 1971. profesor je društvenih znanosti na Sveučilištu Claremont u Kaliforniji. Godine 2002. tamošnji fakultet menadžmenta dobiva Druckerovo ime. Osim po knjigama o menadžmentu (rukovoĎenju), Peter Drucker je poznat i po svojim vizionarskim člancima, knjigama i analizama političke i ekonomske situacije i društva. Njegove knjige, a bilo ih je 40tak, povezuju pedeset godina povijesti čovječanstva druge polovice 20. stoljeća. Do svoje smrti živio je u Kaliforniji, sa suprugom Dianom, s kojom je imao četvoro djece. ---------------------KNJIGA „PETER DRUCKER - NAJVAŽNIJE O MENADŽMENTU" Knjiga je sačinjena kao svojevrsni izbor tekstova iz 15 značajnih Druckerovih knjiga - od "The Future of industial Man" (1942.), pa do „Management Challenges for the 21st Century" (1999.). Tekst se izlaže na

300-tinjak stranica, u 26 točaka i tri poglavlja: Menadžment, Pojedinac, Društvo. Pisana je razgovjetno, lagano, s primjerima, tako da sve u njoj izgleda „tako jednostavno". A znamo da nije. O tome kako je nastala „knjiga o svim Druckerovom knjigama", Drucker u predgovoru kaže: ... " Knjiga Essential Drucker daje pregled nekih mojih važnih radova o menadžmentu. S njezinim izdavanjem dobili smo odgovor na pitanje koje moji izdavači, a i ja sam, neprestano ponavljamo: „Koje Druckerovo djelo je najbolje pročitati prvo?", „Koja od knjiga daje - osnovu?"... Atsuko Ueda, moj dugogodišnji prijatelj i jedan od najvećih mislilaca i autora japanskog menadžmenta, prvi je došao na ideju da se objavi to djelo. Izučio je cijeli moj opus, iz njega odabrao najrelevantnija poglavlja i spojio ih tako da se čitatelju čini da je knjiga napisana kao jedan cjeloviti tekst. U Japanu su, 2000. godine, tiskana tri toma s osnovama Druckerove misli u 57 poglavlja, doživjevši ogroman uspjeh. Druga, skraćena verzija, koju zapadni menadžeri više vole (27 poglavlja), pojavila se u SAD 2001. godine pod ureĎivačkom palicom Cassa Canfielda mlaĎeg iz izdavačke kuće Harper Collins. Moji čitatelji i ja osobno dugujemo veliku zahvalnost i Atsuku i Canfieldu . Obojica su uložila ogroman trud i predanost. Krajnji proizvod je najbolji pregled vlastitog rada kojeg si jedan autor može poželjeti".

Sponsor Documents

Or use your account on DocShare.tips

Hide

Forgot your password?

Or register your new account on DocShare.tips

Hide

Lost your password? Please enter your email address. You will receive a link to create a new password.

Back to log-in

Close